Crna Gora se nalazi u jugoistočnoj Evropi na Balkanu. Teritorija Crne Gore zauzima približno 13.812 km2. Graniči se sa Hrvatskom (14 km) na zapadu, Bosnom i Hercegovinom na sjeveru (225 km), Srbijom na istoku (203 km), Albanijom na jugu (172 km), a od Italije je razdvojena Jadranskim morem. Dužina obale je 293,5 km.

Crna Gora se rasprostire od visokih vrhova na granici sa Srbijom i Albanijom i širi se velikom ravnicom koja se prostire nekoliko kilometara. Ravnica grubo nestaje na sjeveru, gdje se Lovćen i Orjen naglo spuštaju u Boku Kotorsku.

Ime Crna Gora se na ovim prostorima prvi put zvanično javlja 1296. godine u povelji srpskog kralja Stefana Uroša II Milutina iz dinastije Nemanjića. Javlja se u obliku otь Črne Gore, u kontekstu oblasti oko Crmnice i vranjinskoga manastira, Skadarskog jezera. Ta Crna Gora je jedna od brojnih oblasti u srednjovjekovnoj srpskoj monarhiji koja nosi identično ime. Značenje imena leži u slovenskom toponimu za velike i guste gore ili mrke šumovite predijele, a ovdje je izvedeno prema tome što su u srednjem vijeku Lovćen, njegova predgorja i područja starocrnogorskih planina bili pokriveni gustim (crnogoričnim) šumama.

Veliki kraški predio u Crnoj Gori uglavnom leži na visinama od 1000 m iznad nivoa mora, a neki dijelovi idu skoro do 1.900 m, kao na primjer planina Orjen, najviši masiv među priobalnim krečnjačkim vijencima.

Planine Crne Gore spadaju u jedne od najnegostoljubivijih terena u Evropi. Njihova prosječna nadmorska visina je više od 2.000 m. Najviši vrh Crne Gore je Zla Kolata na Prokletijama sa nadmorskom visinom od 2534 m. Jedan od najpoznatijih vrhova Crne Gore je Bobotov Kuk na planini Durmitor, koji se nalazi na visini od 2523 m. Planine Crne Gore spadaju u terene Balkanskog poluostrva najviše izmijenjene erozijom tokom posljednjeg ledenog doba.

Jadranska oblast zahvata relativno uzani pojas Crnogorskog primorja od rta Oštro do ušća rijeke Bojane, a prema unutrašnjosti Jadranska oblast se širi ka dolini Bojane i Skadarskoj kotlini, i ka dolinama Morače i Zete. Na krečnjačkoj podlozi razvila se posebna vrsta tla-crvenica, pogodna za uzgoj duvana, vinove loze, voća, maslina i drugih kultura. Pored crvenice javlja se i flišno zemljište. Jadranska oblast se dijeli na: Bokokotorski zaliv, Crnogorsko ili Paštrovićko primorje, Barsko polje, Skadarski basen i Zetsko-Bjelopavlićku ravnicu.