Monastir je jedno od popularnijih turističkih mesta u Tunisu. Nalazi se na samom vrhu malog poluostrva koje je smešteno između zaliva Hamamet i zaliva Al Munastir. Nekadašnja mala ribarska luka danas je omiljeno turističko mesto, od Soussa udaljeno 20 kilometara i 160 km južno od grada Tunisa. Mesto je poznato po dugačkim plažama sa ozbiljnim hotelskim kompleksima, od kojih su većina sa 4 ili 5 zvezdica.

Tunis (ranije Tunizija, od franc. Tunisie; arap. تونس [O ovoj zvučnoj datoteci Tūnis], berb. ⵜⵓⵏⵙ [Tunes]), zvanično Tuniska Republika (arap. الجمهورية التونسية [O ovoj zvučnoj datoteci al-Jumhūrīya at-Tūnisīya]), magrebska je država u severnoj Africi, koja se na severu i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) i na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena glavnog grada Tunisa, koji se nalazi na severu zemlje.

Oko 40% teritorije zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje veoma plodan. Ovaj prostor je kolevka kartaginske civilizacije i žitnica Rimskog carstva.

Od 1957. Tunis je predsednička republika. Danas je član brojnih svetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku ligu, Afričku uniju i Zajednicu sahelo-saharskih država.

Države sa kojima se Tunis graniči su Libija i Alžir. Površina države iznosi 163.610 km², što ga čini najmanjom državom u Magrebu. Reljef Tunisa poprilično je drugačiji od reljefa regije. Zemlja ima veliku obalu (1 298 km). Položaj je povoljan zato što ima izlaz na Sredozemno more.

Kroz zemlju se u smeru jugozapad-severoistok proteže planinski lanac, koji je deo istočnog dela Atlasa. Između planina u toj regiji nalaze se doline i plodne ravnice. Najviša je tačka Đebel Čambi (1544 m), a prosečna je visina 700 m. Sahara, koja se nalazi na jugu zemlje, pokriva oko 40% teritorija Tunisa.

Najvažnija prirodna bogatstva su: nafta, fosfati, gvožđara, olovo, cink, so i obradiva zemljišta.

Najvažniji je vodotok reka Međerda koja se uliva u Tuniski zaliv. Najveće jezero je slano jezero Šot el Džerid.